Prema sadržaju:

• Ozbiljna glazba
• Ples
• Zabavna glazba

Prema formi:

• Koncerti
• Festivali
• Mozaične emisije

Kadrovi iz koncertne dvorane Vatroslav Lisinski u Zagrebu prikazuju tradicionalni pristup osvjetljivanju emisije ozbiljne glazbe, koji u mnogome nalikuje osvjetljivanju bilo koje studijske TV emisije: izvođači su osvijetljeni bijelim stražnjim i prednjim svjetlom, sa jedinom ambicijom da budu dobro vidljivi. Bojenje orgulja u plavo je jedina svjetlosna intervencija.

Ovakav pristup, koji često podržavaju i sami glazbenici, polazi od pretpostavke da je glazba isključivo doživljaj za uho, dok je slika nužan ustupak televizijskom snimanju.

Sve više, međutim, pravo građanstva dobiva ideja da su koncerti ozbiljne glazbe audio vizualni doživljaji, da je slika također važna. Primjer je koncert Hose Carrerasa u Međugorju gdje su samo solisti osvijetljeni bijelim svjetlom, dok su zbor i orkestar tretirani kao elemenat kolorističke kompozicije slike.

Osvjetljivanje klavira također može predstavljati problem. Krupni plan ruku na tipkama je obavezan u svakoj glazbenoj emisiji koja uključuje klavir. Klasično prednje i stražnje svjetlo svaraju sjene na rukama i tipkama. Zbog toga se klavir osvjetljava bočnim svjetlom, koje može rezultirati ružnim modeliranjem lica.

Idealno rješenje je osvijetliti lice i ruke odvojeno, i izbjegavati stražnje svjetlo. Ukoliko to nije moguće, potrebno je dopunskim svjetlom ublažiti sjenu na rukama.

Ples može imati različite oblike i žanrove: od klasičnog baleta sa bogatom scenografijom do suvremenog plesa na čistoj pozornici, ali sadržaj plesa je uvijek pokret. Zbog toga je primarni cilj rasvjete u plesnoj emisiji osvjetljivanje plesača na način da konture tijela budu precizno iscrtane i odvojene od pozadine. Bočno svjetlo je idealno za osvjetljivanje plesa, jer odlično odgovara tim zahtjevima. Često se postavlja vrlo nisko, kako bi noge plesača bile bolje vidljive.

Siluetiranje plesača prema osvijetljenoj pozadini je također dobar način, koji omogućuje promjene ugođaja bez opasnosti da se izgubi jasnoća pokreta.

U emisijama zabavne glazbe rasvjeta je danas podjednako važna kao i sama glazba, jer se radi o audio vizualnim doživljajima. Pristup osvjetljivanju zabavnoglazbene emisije ovisi o vrsti glazbe, osobnosti izvođača, scenografiji i raspoloživoj tehnici, ali u prvom redu o dizajneru svjetla.

Obavezni zadaci, poput osvjetljivanja izvođača, u ovom žanru su minimalni i lako se rješavaju spotovima za pratnju. Za sve ostalo nema pravila, osim onih koje si nametne sam dizajner svjetla.

Pod pojmom koncerta podrazumjevamo glazbenu priredbu jednog izvođača, bio to pojedinac, grupa ili čitav orkestar. Forma koncerta pruža najveće kreativne mogućnosti jer je scenografiju i rasvjetu moguće dizajnirati na način koji će izvođaču najviše odgovarati. Dizajner svjetla ima veće mogućnosti upoznavanja glazbe, što mu omogućava precizniju razradu svjetlosnih promjena.

Koncerti najčešće nisu televizijske produkcije, već priredbe za publiku u klubovima, koncertnim i sportskim dvoranama ili čak stadionima. Često se radi o turneji, nizu koncerata na različitim lokacijama što opravdava veća početna ulaganja u scenografiju i rasvjetnu tehniku, kao i dulje vrijeme za pripremu. Tokom turneje dizajner svjetla ima prilike ispravljati greške i razvijati nove ideje. Iz navedenih razloga kvaliteta svjetla na koncertima je često viša nego u čisto televizijskim produkcijama koje kronično pate od manjka vremena za pripremu.